Prva radionica u nizu okupila je odgojitelje u cilju promišljanja temeljnih postavki odgojno-obrazovnog rada. Sudionici su razmjenjivali razmišljanja, stavove i iskustva o tome kako vide dijete, koji su im prioriteti u radu te koja je njihova filozofija odgoja i obrazovanja. Kroz primjere kvalitetne odgojno-obrazovne prakse, fotografije i videozapise analizirali su primjerenost i poticajnost okruženja u vlastitim skupinama.
U sklopu drugog posjeta održane su dvije radionice. U jutarnjim satima obišli smo odgojno-obrazovne skupine u područnom objektu u Mukinjama te u centralnom objektu u Korenici. Naglasak rada i dalje je bio na okruženju kao ključnom pokazatelju odgojiteljeve percepcije djeteta i prioriteta u odgojno-obrazovnom radu.
U sklopu četiri dana stručnog rada realizirane su tri radionice: Kvalitetna odgojno-obrazovna praksa – put prema dobrobiti djeteta, Materijalno i socijalno okruženje primjereno djeci rane dobi te Razumijevanje razvoja djeteta kao polazište u planiranju odgojno-obrazovnog rada.
U veljači su obuhvaćene sve odgojno-obrazovne skupine – u centralnom objektu u Korenici i u područnom odjeljenju u Mukinjama. Po završetku neposrednog uvida odgojiteljima je dan usmeni osvrt na zatečeno stanje uz konkretne smjernice za unaprjeđenje prostorno-materijalnog okruženja.
Ožujački posjeti bili su fokusirani na interakciju i komunikaciju odgojitelja s djecom. Opažanja su dokumentirana videozapisima i protokolima promatranja, a svaki posjet zaokružen je zajedničkom refleksijom i planiranjem daljnjih koraka za unaprjeđenje prakse.
Prvog dana realizirana je radionica „Suradnja s roditeljima – izazov ili problem“ na kojoj je istaknuta vrijednost uključivanja roditelja u cjelokupan život i rad odgojno-obrazovne skupine. Odgojitelji su kroz teorijski okvir, fotografije i videozapise upoznali različite oblike suradnje, njihovu organizacijsku strukturu te osvijestili važnost dvosmjerne kvalitetne komunikacije.
Sljedećeg jutra provedeni su neposredni uvidi u tri odgojno-obrazovne skupine, nakon kojih je uslijedila zajednička refleksija. Prepoznate su pozitivne promjene u okruženju, ali i segmenti rada koje je potrebno dodatno unaprijediti.
Posjet je zaključen popodnevnom radionicom za roditelje „Svrha i moć jasno postavljenih granica“, kojoj su se pridružili i odgojitelji. Susret je protekao u ozračju otvorene razmjene iskustava: roditelji su iznosili konkretne odgojne situacije tražeći stručno mišljenje i potvrdu ispravnosti vlastitih postupaka.
Radionica „Kvalitetna komunikacija kao važan čimbenik u izgradnji partnerskih odnosa s roditeljima“ sudionicima je ponudila teorijska načela komuniciranja i niz praktičnih vježbi. Vježbali su tehniku aktivnog slušanja, osvijestili ulogu neverbalnih znakova te analizirali vlastiti govor tijela.
Komunikacijski kviz potaknuo je raspravu o predrasudama prema roditeljima te o rodnoj i spolnoj diskriminaciji u društvu. Razmatrane su i granice profesionalnog djelovanja – u kojoj mjeri odgojitelj ili stručni suradnik ima pravo zadirati u vrijednosti i kulturu pojedine obitelji.
Sljedećeg dana obavljeni su uvidi u dvije odgojno-obrazovne skupine. U usporedbi s početkom pedagoške godine vidljiv je napredak u osmišljavanju prostorno-materijalnog okruženja. Odgojiteljica predškolske skupine sustavno planira rad i pokazuje iznimnu osjetljivost prema individualnim potrebama djece. U skupini djece rane dobi posebno se ističe odgojiteljičino povjerenje u dječje mogućnosti i razumijevanje razvojnih karakteristika te dobi, što se jasno očitovalo u podržavajućem načinu komunikacije i slobodi koju su djeca imala u istraživanju ponuđenih materijala.